izvor: istockphoto.com
Bebe i TV svakog su dana u paru. Kada je TV u dnevnoj sobi, nemoguće je da ga dijete ne pogleda. No zašto ne bi trebalo biti tako? Kako ekrani utječu na razvoj djeteta? I što možemo učiniti da zaštitimo dijete od štetnih utjecaja?
Odgoj u eri tehnologije
Nitko nikada nije odgajao u uvjetima u kojima roditelji odgajaju danas. Mobitel u jednoj ruci, tablet u drugoj, a dijete u… trećoj? Ekrani su posvuda. I svjesni smo da imaju negativan utjecaj na razvoj djeteta. Pa to i ptice na grani već znaju.
A ipak, malo nas i fasciniraju. Zanimljivo nam je kako jednogodišnja beba zna sama pokrenuti crtić. Ili kako dvogodišnjak zna “preskočiti” oglas na YouTube-u. Video pozivi su neizostavan dio tjedna. Ali to se ne računa. To je samo da baka i djed vide dijete i s njime popričaju.
Poliklinika za zaštitu djece i mladih provela je prvo nacionalno istraživanje o tome koliko djeca u Hrvatskoj provode vremena pred ekranima. Djeca do 3 godine provode oko dva i pol sata dnevno pred ekranima, a do 7. godine gotovo 4 sata. S prvim rođendanom, uz ekrane vrijeme provodi 40% djece. S dvije godine taj broj penje se na 79%. A s 4 godine ekrane koriste gotovo sva djeca, njih 97%.
Bebe i TV i utjecaj na rani razvoj
Neuroznanstvenici tvrde da ekrani, pogotovo u prvim godinama života, imaju izrazito negativan utjecaj. Pogotovo na razvoj mozga. Dječji mozak se do 7. godine života razvija brzinom kakvom nikada više neće. Prima podražaje iz okoline na nevjerojatne načine. Pohranjuje ih, upija, obrađuje. Mozak trogodišnjaka, recimo, radi to mnogo bolje i mnogo brže nego naš.
A onda taj mladi, ultra osjetljivi mozak, izložimo ekranu. Koji ima trideset boja. Dva paralelna dijaloga i pjesmu u pozadini. Šljokice, duge, posebne efekte. I pet reklama između. Razmislimo kako je to obrađivati onom mladom, ultra osjetljivom mozgu? Nemoguće je.
Djetetovu mozgu ti su podražaji previše. Mozak prepoznaje da se mora nekako obraniti. I onda se “gasi”. Namjerno počinje ograničavati unos informacija i nastaje hipnoza. Znate, ono malo zombi dijete koje otvorenih usta gleda u TV i ne čuje ništa što mu govorimo? Tako izgleda dijete čiji se mozak brani.
Verbalne sposobnosti također pate. Ekran ne postavlja pitanja. Ne potiče razgovor. Nema geste i izraze lica. Ne osmjehuje se. S ekranom nema dvosmjerne komunikacije. Dijete se tako navikava da ne treba davati odgovore i sudjelovati.
Američka akademija dječje i adolescentne psihijatrije preporučuje da djeca do dvije godine uopće ne bi trebala biti izložena malim ekranima. Drugim riječima, bebe i TV su no-no. Do polaska u školu, preporuka je maksimalno jedan sat gledanja dnevno, uz uključenost roditelja. Ako se sjetimo razvoja mozga do 7. godine, odnosno do polaska u školu, vidimo smisao ovih preporuka.
Kada smo već kod škole, dokazano je da i tu ekrani mogu utjecati negativno. Računala obrađuju informacije. Djeca koja uče također. Iz tog proizlazi pogrešan zaključak da su računala idealna oruđa za učenje. Računalo preuzima na sebe našu mentalnu aktivnost. Kvalitetno učenje zahtijeva samostalno razmišljanje. Što se neki sadržaj samostalnije i dublje obrađuje, to će se bolje naučiti. Tako da je ipak bolje da djeca informacije stavljaju u mozak, a ne u oblak.
Preporuke za odgovorno korištenje
Budimo realni. Teorija je jedno, a tornado kojeg zovemo život s djecom drugo. Bebe i TV sigurno će doći u kombinaciju. Toddleri i tableti. Školarci i mobiteli. To tako ide. No u svemu tome, moramo biti odgovorni i dobro paziti na kvalitetu onoga što djeca gledaju.
Neke jednostavne smjernice koje će igrati veliku ulogu su:
- vremensko ograničenje – tajmeri su naši najbolji prijatelji
- roditeljska zaštita sadržaja, koja potpuno blokira neke programe
- programi namijenjeni samo djeci, poput YouTube Kids
- smanjenje svjetline ekrana i stišavanje zvuka za vrijeme gledanja
- usporavanje sadržaja – zbog velike količine podražaja, preporučamo brzinu gledanja staviti na 0.75 ili čak 0.5
izvor: parenting.firstcry.com
Razvojno prikladni crtići s kvalitetnim sadržajem su:
- Mišo i Robin
- Praščić Pepa
- Piko
- Tomica i prijatelji
- Miffy
- Profesor Baltazar
- Ulica Sezam
- Dora istražuje
Razlog preporuka ovih crtića je radnja sporijeg ritma, jednostavna animacija i zvukovi. Navedeni animirani filmovi prikazuju različite problemske situacije. Situacije s kojima se susreću djeca jasličke i predškolske dobi. Tijekom epizode, za te probleme nude prihvatljiva rješenja. Iznimno je važno da sve odabrane medijske sadržaje gledamo zajedno s djecom, komentiramo ih i pojašnjavamo nejasnoće.
Tehnologija je obilježje našeg vremena, a ekrani su posvuda. Male bebe i TV u koji gledaju stvarnost su u kojoj živimo. Očekivano je da će se djeca susresti s ekranima. Prekomjerno i neodgovorno korištenje može imati ozbiljne posljedice na razvoj dječjeg mozga. Srećom, postoje smjernice kojih se možemo držati i dobar sadržaj kojemu možemo izložiti djecu kako bismo to spriječili.
Tražite edukacijski program za Vaše dijete koji Vam može pomoći u odgoju i smanjiti sve štetne utjecaje na dječji razvoj, ne samo one tehnološke? Prijavite se na Virtuoz program i izgradite vrline svog djeteta.
